Međunarodni trgovinski sustav - izvor trajne neizvjesnosti

 U vrlo čitanoj i medju ekonomistima i politolozima popularnoj knjizi „Trade Wars Are Class Wars“ M. C. Klein i M. Pettis nude zanimljivo objašnjenje uzroka trgovinskih ratova te načina na koje porast nejednakosti može produbiti neizvjesnost. Na koji način neizvjesnosti u trgovinskom sustavu mogu ugroziti poslovanje vaše organizacije, odgovor nudi strateška inteligencija.

M.C. Klein i M. Pettis smatraju da službeni podaci o globalnoj trgovinskoj razmjeni daju iskrivljenu sliku stvarnih trgovinskih odnosa. Uzroci takvog stanja su uloga globalno značajnih pomorskih luka poput primjerice Antwerpena, zatim konfiguracija globalnih lanaca vrijednosti te praksa izbjegavanja plaćanja poreza na vrijednosti producirane u zemljama s visokim razinama poreza.

 Američki izvoz u Europu najvećim djelom ulazi kroz velike luke Antwerpen i Rotterdam prije nego što dospije do finalnih destinacija poput Francuske, Njemačke i Italije. Na isti način primjerice europski izvoz prolazi kroz Hong Kong i Singapur prije svog krajnjeg odredišta negdje u Istočnoj Aziji. Ovakva situacija rezultira pomalo neobičnim brojkama pa ispada da SAD u Belgiju izvozi za oko 20% više vrijednosti nego primjerice u Kinu ili gotovo podjednako kao u Francusku, Njemačku i V. Britaniju zajedno.

Uspon globalnih lanaca vrijednosti na sličan način narušava vjerodostojnost trgovinskih podataka jer različiti materijali, komponente i poluprozvodi neprestano prelaze granice zbog obrade, dorade ili sklapanja. Primjeri ovakvih proizvodnih mreža postoje u SAD-u, Njemačkoj i Kini i po nekim procjenama tvore oko 35 - 40% globalne trgovine.

Poseban problem predstavlja praksa izbjegavanja plaćanja poreza na mjestu nastanka pojedine vrijednosti. Međunarodna trgovina je zapravo mreža  poslovnih odnosa raznovrsnih tvrtki u potrazi za profitom, koje za svoj profit trebaju platiti porez. Međutim tvrtke kao racionalni akteri nastoje platiti najmanji mogući iznos, odnosno manipulirati podacima o izvorima zarade. Takva praksa iskrivljuje sliku stvarnog trgovinskog toka. Otprilike oko 40% ukupnog profita MNK zarađenog izvan njihovih matičnih tržišta preusmjerava se od zemalja s višim poreznim razinama poput primjerice Njemačke, Francuske, Kine ili Japana u zemlje tzv. porezne oaze poput Islanda, Irske, Singapura, Kajmanskog Otočja. Na ovaj način izvoz iz zemalja više porezne razine umjetno se umanjuje a uvoz  posljedično umjetno napuhava.

Zbog svega ovdje navedenog a osobito prakse izbjegavanja poreza M.C. Klein i M.Pettis tvrde da su podaci o globalnoj trgovinskoj razmjeni nepotpuni. No ipak, bilanca plaćanja ovdje može pomoći. Podbilanca tekućeg računa kombinira trgovinske tokove s prihodima prekograničnih investicija i prekograničnim doznakama te na određen način poništava efekt prakse izbjegavanja poreza .

Suvremenu međunarodnu trgovinu nije moguće razumjeti bez solidnog razumijevanja prekograničnog kretanja novca, odnosno razumijevanja međunarodnog financijskog sustava. Nekada su međunarodni financijski tokovi počivali  na trgovinskim financijama i jasno su reflektirali trgovinske disbalanse. Danas je situacija bitno drukčija jer financijski disbalansi uzrokuju trgovinske disbalanse. Suvremeni međunarodni financijski tokovi temelje se na širokom spektru raznih motivacijskih faktora. Osim racionalnog investiranja temeljenog na ekonomskim fundamentima, međunarodne tokove novca obilježavaju špekulacije, financijske panike, bijeg kapitala, merkantilističke težnje i potraga za sigurnim vrijednosnim utočištima. Ovakve vrste novčanih tokova koje nisu dio racionalnog investiranja ne doprinose globalnom rastu a mogu uzrokovati trgovinske disbalanse i posljedično socijalne tenzije.

Među ekonomistima prevladava mišljenje da kratkoročna premještanja kapitala mogu uzrokovati krize, dok su dugoročna ulaganja poput direktnih stranih investicija (FDI) ipak stabilnija i promoviraju razvoj. No i FDI nose svoje rizike, i to one povezane s izbjegavanjem poreza i slabljenjem pregovaračke moći radnika (Rodrik, 2018). Osim nekih pozitivnih doprinosa financijske globalizacije poput racionalnog kanaliziranja globalne štednje ili diverzifikacije ulaganja, glavnina negativnih kritika odnosi se na liberalizaciju kapitalnog računa. Konvertibilnost kapitalnog računa, odnosno izostanak kapitalnih kontrola koje su dugo bile stabilizacijski faktor globalne ekonomije omogućava brza premještanja kapitala među zemljama što može izazvati makroekonomske neravnoteže i krize. Korelacija između financijske otvorenosti pojedine zemlje i ekonomskog rasta je slaba, dok je korelacija između financijske otvorenosti zemlje i rasta nejednakosti značajna (Rodrik, 2018). Mobilnost kapitala doprinosi pritisku na pregovaračku moć rada, radničke nadnice kao i na udio rada u  ukupnom dohotku što doprinosi rastu nejednakosti.

Postoji više uzroka rasta globalne nejednakosti, poput tehnološke revolucije ili slabljenja osjećaja solidarnosti među radničkim sindikatima, ali ekonomska globalizacija zadobiva najveći dio pozornosti društvenih i političkih aktera. Liberalizacija trgovinskih i financijskih tokova zasnovana na paradigmi visoke učinkovitosti i zanemarene pravednosti pokazuje se kao  nepotpuno rješenje. Iako je kroz globalizaciju nejednakost između zemalja u nekim slučajevima umanjena, uznapredovala je nejednakost unutar samih zemalja.

Rastuća nejednakost – bez obzira je li ona posljedica nejednake akumulacije kapitala ili je povezana sa samom trgovinom – može proizvesti vrlo snažne populističke zahtjeve za protekcionističkim mjerama. U knjizi „Trade Wars Are Class Wars“ M. C. Klein i M. Pettis nude zanimljivo objašnjenje uzroka trgovinskih ratova te načina na koje porast nejednakosti može produbiti neizvjesnost.

Trgovinski rat se predstavlja kao sukob između nacija, ali on to nije. Trgovinski rat je sukob unutar nacija, to je sukob između bankara i ostalih vlasnika financijskih vrijednosti na jednoj strani i ljudi koji žive od svog rada na drugoj strani, rat između bogatih i „svih ostalih“. Trgovinski ratovi su neizbježna posljedica globalizacije zbog načina na koji je globalizacija bila prakticirana. Konkurentnost je postala eufemizam za smanjivanje nadnica, direktno ili kroz mehanizam deprecijacije valuta te slabljenjem mreža socijalne sigurnosti.

Obični ljudi posvuda osjećaju pad kupovne moći, a kao alternative im se nude razni populistički izgovori o krivnji nekog drugog kao i interpretacije o neizbježnim konfliktima među zemljama koje se natječu na tržištu.

Međunarodni trgovinski sustav je iznimno kompleksan, i silnice koje ga oblikuju nisu uvjek posve jasno ocrtane. Na ovim stranicama ćemo pokušati osvijetliti barem neki dio složenosti koju ovdje susrećemo. Strateška inteligencija može umanjiti neizvijesnost poslovnog okruženja vaše organizacije, na način da opiše stanje koje okružuje vaš personalizirani lanac vrijednosti.