Sve dimenzije poslovne neizvjesnosti

Kada se suočavaju s nepredvidivim događajima u okruženju, tvrtke obično reagiraju iz straha, ali neizvjesnost također može predstavljati priliku za rast. Iako se možda na prvi pogled ne čini tako, rješenje je nadohvat ruke čak i usred oluje.

U poslovanju, neizvjesnost se odnosi na situacije u kojima se rizici ne mogu predvidjeti ili izmjeriti. To može otežati određivanje najboljeg smjera djelovanja za tvrtku. Promjene u politici, ekonomiji, tehnologiji i okolišu, poput prirodnih katastrofa ili novih regulacija, mogu doprinijeti osjećaju nesigurnosti. Pri donošenju odluka o poslovnoj strategiji važno je razumjeti neizvjesnosti iz okruženja poslovanja.

Uzmimo za primjer tvrtku Kodak, nekadašnji lider u foto opremi, nije uspio prilagoditi se digitalnoj revoluciji, dvojeći da će to uništiti njegove dominantne proizvode. Unatoč brojnim prilikama za digitalizaciju, oklijevanje u izvršenju takve poslovne politike dovelo je do pada kompanije. S druge strane, konkurenti poput Canona preuzeli su rizik i prosperirali. Kodak je konačno podnio zahtjev za stečaj 2012. godine i ponovno se pojavio 2013. kao omanja tvrtka usmjerena na bitno manji tržišni segment.

.

Poslovna neizvjesnost može se klasificirati u četiri razine na temelju ozbiljnosti situacije. Hugh Courtney, Patrick Viguerie i Jane Kirkland raspravljali su o tome u svom članku "Strategija u dobima neizvjesnosti" u izdanju Harvard Business Reviewa iz studenog-prosinca 1997. Njihov okvir dizajniran je kako bi pomogao tvrtkama učinkovito rješavati pitanje neizvjesnosti u poslovnim okruženjima.

Razina 1: Predvidljiva budućnost

Na razini jedan, moguće je predvidjeti bitne faktore koji utječu na performanse tvrtke s priličnom točnošću. Ove situacije smatraju se rutinskim poslovnim događajima, a budućnost se može predvidjeti. To omogućuje vlasnicima tvrtki da zadrže svoju dominantnu strategiju koristeći jedno predviđanje i osnovne simulacije, ne brinući previše o neizvjesnostima.

Razina 2: Alternativne budućnosti

Kada posluju na ovoj razini, tvrtke se susreću s različitim specifičnim situacijama, uključujući zakonske zahtjeve, akcije koje poduzimaju konkurenti, disrupcije u lancima nabave, promjene potrošačkog ponašanja itd.. To uzrokuje određenu neizvjesnost, što otežava predviđanje točnog ishoda. Stoga je važno koristiti učinkovito planiranje scenarija, koje se može prilagoditi ako se okolnosti neočekivano promijene. Na taj način, tvrtke mogu donositi informirane odluke i uspješno se nositi s kompleksnim situacijama.

Razina 3: Široki raspon mogućih budućnosti

Razina tri razlikuje se od razine dva po tome što ishodi nisu ograničeni na određene opcije, već se kreću unutar širokog raspona, što otežava dodjeljivanje vjerojatnosti potencijalnim razvojima budućnosti. Na primjer, stabilna tvrtka koja želi usvojiti nove i nastupajuće tehnologije može se suočiti s izazovima. Mogu se javiti problemi upravljanja s dovoljno specifičnim podacima koji bi pružili ključne informacije poput dugoročnog povrata ulaganja (ROI) ili analize troškova i koristi. Kao rezultat toga, tvrtke se mogu suočiti s visokim razinama neizvjesnosti.

Razina 4: Prava neizvjesnost

Neizvjesnost ovakve vrste je rijetka i može imati katastrofalne posljedice ako se dogodi. Događaji na ovoj razini također su poznati kao "Crni labudovi" i karakteriziraju ih nepoznata ili neznanstvena vjerojatnost njihovog nastanka. Nassim Nicholas Taleb popularizirao je ovaj pojam u svojoj knjizi Crni labud: Utjecaj visoko nevjerojatnog, objavljenoj 2007. godine. Ovi nepredvidljivi i rijetki događaji imaju značajne ekonomske, tehnološke ili društvene implikacije.

Međutim, postoje i "Sivi labudovi" o kojima tvrtke mogu razvijati spoznaju, ali ih često ne shvaćaju dovoljno ozbiljno unatoč potencijalu za ozbiljne, dalekosežne posljedice. Pandemija Covid-19 je primjer ovog tipa događaja. Pandemije su rijedak, ali poznat rizik jer mogu imati dramatične i transformacijske učinke na gospodarstvo i društvo. Povijest je to pokazala s pandemijama poput Justinijanske kuge, Crne smrti i Španjolske gripe.

Priprema za budućnost, čak i usred neizvjesnosti, ključna je. Prihvaćanje nepoznatog može dovesti do prepoznavanja prilika i stjecanja prednosti nad konkurentima. Kao što je autor Frank Knight primijetio u svojoj knjizi "Rizik, neizvjesnost i dobit", prihvaćanje poslovne neizvjesnosti nužno je za profit. Ovo je prilika za stvaranje inovativnih rješenja i otkrivanje novih tržišnih prilika preusmjeravanjem prioriteta prema stvaranju nove vrijednosti iz nepoznatog.

Poboljšanje sposobnosti prepoznavanja signala, donošenje brzih odluka i usvajanje praksi koje potiču otpornost mogu dovesti do većeg uspjeha. Analiza trendova nije posve novi alat, ali u dobima neizvjesnosti postaje moćna praksa za prepoznavanje rizika i prilika..

Praćenje trendova pomaže organizacijama da anticipiraju što će njihovi kupci željeti u budućnosti i ključan su dio njihovih inovacijskih procesa. Međutim, trendovi u ponašanju kupaca ili tehnološkim inovacijama evoluiraju brzinom koju mnoge organizacije ne uspijevaju adekvatno pratiti, posebno se to odnosi MSP segment. Tu je uvjek dobrodošla preporuka o dinamiziranju i otvaranju poslovnih strategija i implementaciji kulture djelovanja na promjene i trendove. Prepoznavanje trendova prije nego što zažive na tržištu očita je prednost za bilo koju vrstu poduzetništva. Pronalaženje trendova na temelju podataka i znanstveno utemeljenih metoda, stavlja po strani osobne predrasude i očekivanja prilikom analize podataka i prepoznavanja promjena na tržištu.