Utjecaj geopolitičkog rizika na inflaciju

Analiza ECB-a pruža dublji uvid u složene mehanizme djelovanja šokova geopolitičkog rizika na inflaciju. Posebno naglašavamo važnost istodobnog razmatranja linearnih i nelinearnih učinaka, pri čemu se pokazuje da snažniji šokovi dovode do izraženih nelinearnih reakcija koje dodatno pojačavaju njihov ukupni utjecaj na gospodarstvo.

Uvažavanje nelinearnosti otkriva važan kanal prijenosa geopolitičkih šokova: s porastom njihove jačine raste i razina neizvjesnosti, što rezultira padom cijena dionica i smanjenjem realne potrošnje. Takvi rezultati podudaraju se s postojećim istraživanjima koja ističu oprezno ponašanje i odgađanje odluka kod kućanstava i poduzeća u uvjetima povećane neizvjesnosti.

Kada je riječ o kretanju cijena, rezultati pokazuju da one u prosjeku rastu nakon šoka, ali slabijim intenzitetom nego druge makroekonomske varijable. Razlog tome leži u suprotnim učincima dviju sastavnica geopolitičkog rizika — konkretnih događaja i prijetnji — koje djeluju u različitim smjerovima na inflaciju.

Šokovi povezani s konkretnim geopolitičkim događajima djeluju slično negativnim šokovima potražnje: smanjuju cijene i pritom pokazuju relativno ograničene nelinearne učinke čak i kada im se intenzitet poveća. Nasuprot tome, šokovi povezani s prijetnjama povećavaju cijene i imaju izraženije nelinearne učinke.

Takav rast cijena može se objasniti dvama komplementarnim mehanizmima. Prvo, tržišta u očekivanju mogućih budućih poremećaja povećavaju potražnju za naftom, što dovodi do rasta njezine cijene i posljedično inflacije. Drugo, poduzeća, vođena oprezom, unaprijed povećavaju cijene kako bi se zaštitila od potencijalnog rasta troškova u budućnosti.

Ovi nalazi imaju važne implikacije za nositelje ekonomske politike i sudionike na tržištu. Povećanje intenziteta šokova dodatno otežava donošenje odluka jer produbljuje napetost između cilja stabilizacije gospodarske aktivnosti i potrebe suzbijanja inflacije. Također, dok neki šokovi prvenstveno djeluju kroz smanjenje potražnje i pritiska na cijene, drugi se prenose putem rasta cijena energenata i inflacijskih očekivanja, čime povećavaju rizik dodatnih inflacijskih učinaka.

Sve to upućuje na važnost boljeg razumijevanja izvora geopolitičkih šokova kako bi se ekonomske politike mogle pravodobno i učinkovito prilagoditi s ciljem očuvanja makroekonomske i financijske stabilnosti.