Transformacija odnosa SAD-a i Kine: od gospodarske suradnje do geopolitičkog nadmetanja

Odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine u posljednjim se godinama jasno preoblikovao — od politike suradnje i gospodarske integracije prema sve izraženijem geopolitičkom nadmetanju. Struktura tog nadmetanja, vidljiva kroz promjene u politikama i regulatornim okvirima u obje zemlje, ima širok utjecaj na poslovni sektor, ne samo na tvrtke koje izravno posluju s Kinom, nego i na one koje s kineskim tržištem nemaju neposredan kontakt.

Poduzeća su izložena učincima tog geopolitičkog rivalstva na više razina: kroz kineske unutarnje politike usmjerene na preoblikovanje gospodarskog okruženja, kroz promijenjeni pristup Sjedinjenih Država koji naglašava sigurnosne aspekte gospodarske suradnje s Kinom, ali i kroz uzvratne mjere kineske strane. U svojoj biti, ovo nadmetanje ima snažnu ekonomsku dimenziju, budući da Kina nastoji osigurati tzv. „sveobuhvatnu nacionalnu sigurnost” kroz tehnološki napredak i dominaciju u ključnim globalnim opskrbnim lancima.

U takvom okruženju poduzeća, bilo da posluju u Kini ili drugdje, moraju pri donošenju poslovnih odluka uzeti u obzir ne samo kineske nacionalne strategije, već i reakcije Sjedinjenih Država. Istodobno, sve je važnije procjenjivati sigurnosne posljedice vlastitih poslovnih aktivnosti te upravljati strateškim i komercijalnim rizicima koje proizlaze iz geopolitičkog nadmetanja.

Kineski političko-ekonomski sustav u proteklom se desetljeću značajno promijenio, i to na način koji je dodatno naglasio postojeće izazove, ali i otvorio nove za strane tvrtke i vlade čija su poduzeća uključena u kinesko gospodarstvo. Dugotrajni problemi, poput ograničenog pristupa tržištu i percepcije nedostatka ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja za strane tvrtke, i dalje su prisutni.

Međutim, u razdoblju vlasti Xi Jinpinga (od 2013. do danas) dodatno su ojačale zabrinutosti vezane uz sigurnosnu orijentaciju kineske države i gospodarstva. To se očituje kroz industrijske politike poput inicijative „Made in China 2025”, povezivanje civilnog i vojnog sektora, kao i kroz niz zakona i propisa koji državi daju široke ovlasti za intervenciju u poslovanje poduzeća. Sve to prati općenito usmjerenje prema tehnološkom i sigurnosnom nadmetanju.

U takvim okolnostima, gospodarska međuovisnost između SAD-a i Kine — koja se nekada smatrala stabilizirajućim čimbenikom njihovih odnosa te izvorom zajedničkog, pa i globalnog prosperiteta i sigurnosti — danas sve više postaje izvor sigurnosnih zabrinutosti, kako za Sjedinjene Države, tako i za druge države.

Industrije obuhvaćene kineskim planovima domaćih inovacija

Srednjoročni i dugoročni plan razvoja znanosti i tehnologije (2006)	Strateške i nove industrije (2010)	Made in China 2025 (2015)
Temeljna elektronika, softver i čipovi	Energetska učinkovitost i zaštita okoliša	Informacijska tehnologija
Proizvodne tehnologije	Energetski učinkovita oprema	Vozila na novu energiju
Komunikacije nove generacije	Zaštita okoliša	Robotika
Precizni strojevi	Recikliranje i ponovna uporaba	Zrakoplovna industrija
Eksploatacija nafte i plina	Informacijska tehnologija nove generacije	Željeznički promet
Nuklearna energija (PWR i visokotemperaturna)	Internet nove generacije	Pomorsko inženjerstvo
Kontrola i obrada onečišćenja voda	Ključne elektroničke komponente	Poljoprivredna mehanizacija
GMO uzgoj	Napredni softver i informacijske usluge	Novi materijali
Farmaceutska industrija	Biotehnologija	Biofarmaceutika
Liječenje zaraznih bolesti i cjepiva	Biofarmaceutika	Digitalno upravljanje strojevima
Sateliti visoke rezolucije	Biomedicinsko inženjerstvo
Veliki putnički zrakoplovi	Biološka poljoprivreda
Istraživanje svemira	Bioindustrija
Shenguang ICF tehnologija	Precizni i napredni strojevi
Beidou navigacijski sustav	Komercijalni zrakoplovi
Hipersonična tehnologija	Sateliti i njihove primjene
	Željeznička i transportna oprema
	Pomorska inženjerska oprema
	Inteligentna proizvodna oprema
	Energija (vjetar, sunce, biomasa)
	Novi materijali
	Vozila na novu energiju